Search for:

Upoznajte mentorice za zapošljavanje!

Mentorstvo za zapošljavanje nije samo rješenje za izazove na tržištu rada, niti samo pristupu sistemu socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini – ono pokreće pozitivne promjene i kreirainspirativne životne priče. Mentorice za zapošljavanje, nisu samo mentorice – one sukreatorice životnih priča i prilika za nove početke.

Uspjeh pristupa mentorstva za zapošljavanje, ne bi bio moguć bez posvećenog i stručnogtima mentorica, čije znanje i iskustvo osiguravaju uspješnu integraciju osjetljivih grupa uradnu sredinu.

Mentorice za zapošljavanje pružaju ključnu podršku mentorisanim osobama u prepoznavanju njihovih snaga, motivaciji i pripremi za ulazak na tržište rada, traženju posla i njegovog zadržavanja. Mentorice usmjeravaju, pojednostavljuju proces i služe kao spona između ideje o promjeni i stvarne promjene, potičući razvoj inkluzivnijih radnih mjesta i stvaranje održivih društava s jednakim prilikama za sve.


U proces mentorstva za zapošljavanje uključeno je 7 mentorica i to su: Amina Džaferović, Dajana Bakić, Enisa Mešetović, Naida Kokić, Naida Duvnjak – Šehović, Dženana Pindžo – Mekić i naša Sanda Ljukovac.


Sanda je uspješna HR konsultantica, trenerica i moderatorica u oblastima unapređenja univerzalnih vještina zaposlenika u kompanijama. Kao stručnjakinja za ljudske resurse, svoje mentije želi osposobiti za izgradnju buduće uspješne poslovne karijere. Motivaciju i inspiraciju za mentorstvo za zapošljavanje pronalazi u napretku mentija, ali i u činjenici da je kroz ovaj proces i sama mnogo toga spoznala i naučila.


Uz posvećenost, empatiju i stručnost, mentorice za zapošljavanje pomažu marginaliziranim i teže zapošljivim mladim osobama da prevaziđu izazove, razviju svoje vještine i samopouzdanje, te ostvare značajan napredak u ličnom i profesionalnom razvoju.


Institut za razvoj mladih KULT u okviru projekta „Socijalno mentorstvo mladih u Bosni i Hercegovini“, kao partner na regionalnom projektu „Social Inclusion of Disadvantaged Groups in the Western Balkans (SoRi III), koji realizira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u Bosni i Hercegovini razvija pristup socijalnog mentorstva – mentorstva za radnu integraciju, prema metodologiji koju je razvila Asocijacija za istraživanje, komunikaciju i razvoj PUBLIC iz Skoplja.

Šta možemo naučiti od Milenijalaca?

Milenijalci, rođeni između 1981. i 1996., donose jedinstvene perspektive i vrijednosti na radno mjesto, žive svoju najbolju životnu dob i spremni su da pomjeraju granice. Da bismo to dobili od njih postoji nekoliko preduslova odnosno onoga što je njima važno:

Kao i ostale generacije na poslu vole da rade smislene zadatke i poslove i da vide kako taj njihov rad doprinosi i stvara novu vrijednost u organizaciji i društvu.

Od velike važnosti su im surađujuća radna okruženja i otvorena komunikacija, nadalje vrlo su fleksibilni na promjene i brzo ih usvajaju, posebno nove tehnologije, zapravo su oni prva generacija koja je odrasla uz tehnologiju i vrlo lako nadograđuju svoja već postojeća znanja.

Pored ovoga, Milenijalci su preteća generacija koja prihvata i stvara raznolikosti na radnom mjestu i osvještavaju važnost društvene odgovornosti.

Također su prva generacija koja osvještava važnost ravnoteže između poslovnog i privatnog života kao i važnost fleksibilnog radnog vremena i rada na daljinu.

Milenijalci su prva generacija koja jasno artikuliše svoje potrebe za ličnim i profesionalnim razvojem i iznimno ga cijene.

Danas je autentičnost vrlo moderna riječ, gotovo kao buzz word možemo je čuti u svim kontekstima naših života. Milenijalcima ona nije buzz word, ona za njih predstavlja jednu od ključnih vrijednosti.

Šta to u praktičnom smislu znači, znači iskrenu, otvorenu i jasnu komunikaciju, težnju za povratnom informacijom, kako su nešto uradili, kako je zadovoljena primarna svrha, koji su uticaj ostvarili svojim radom i šta bi trebali raditi drugačije.

Danas Milenijalci imaju veliki uticaj na različite aspekte društva, načine rada, kulture, politike i sporta, neki od najpoznatijih i najuticajnijih su: Beyoncé, Mark Zuckerberg, Cristiano Ronaldo, Taylor Swift, Malala Yousafzai, Emma Watson, Kim Jong Un, Jennifer Lawrence i još mnogi drugi.
Sve u svemu, gladni su znanja, imaju dobre tehnološke predispozicije da ista steknu relativno brzo, znaju važnost balansa između privatnog i poslovnog života, njihove vrijednosti su im izuzetno važne. 


Dosta su slični generaciji Z….otkud onda antagonizam???

Šta možemo naučiti od Z Generacije?

Već svjedočimo da Z generacija, na radnom mjestu, donosi nove perspektive, vještine i očekivanja. Da li se ta očekivanja podudaraju sa očekivanjima ostalih generacija na radnom mjestu…pa baš i ne.

Međusobno razumijevanje i učenje je ključ za uspjeh.

 

Tehnološki Napredak i Digitalno okruženje kao primarni preduslov za generaciju Z

Z generacija je odrasla uz tehnologiju, te je veoma tehnološki pismena i očekuje moderno radno okruženje. Neka radna okruženja jesu moderna a neka i nisu trebaju tek da postanu. Dok to ne postanu možemo raditi sljedeće:

  1. Osigurati pristup najsavremenijim digitalnim alatima i tehnologijama koje omogućavaju efikasan rad, u skladu sa trenutnim mogućnostima. Pokazati na pragmatičan način da se pojedine stvari mogu završiti i na drugačiji način, manje digitalan.
  2. Fleksibilan rad: Omogućite rad na daljinu i fleksibilno radno vreme, fleksibilno radno vrijeme u ovom konkretnom slučaju znači da samostalno raspoređuju svoj radni dan, to možemo naučiti i usvojiti od njih.
  3. Autonomija i Inovacije: Omogućiti autonomam pristup poslu i mogućnost da doprinesu inovacijama u poslu. Možemo usvojiti od njih.
  4. Samostalni projekti: Pružiti im priliku da vode vlastite projekte i istražuju nove ideje.
  5. Podsticanje kreativnosti: Pružiti priliku za kreativnost i inovativno razmišljanje kroz otvorene sesije brainstorminga ili dvosmjerno mentorisanje.
  6. Kontinuirana povratna informacija i prilike za razvoj: Zaboravimo godišnje i polugodišnje razgovore o profesionalnim ostvarenjima i razvoju, Z generacija traži konstantne povratne informacije i prilike za profesionalni razvoj, dobro će i nama doći. Radimo to autentično i iskreno.
  7. Dvosmjerno Mentorstvo: Dvosmjerni mentorski programi su ključ uspjeha, gde će stariji, iskusniji zaposlenici pružati podršku i smjernice mlađim kolegama, a oni zauzvrat praktična digitalna rješenja.
  8. Doprinos Društvu i Svrha: Z generacija želi da radi za kompanije koje imaju jasan društveni uticaj i svrhu. Imaju viziju bolje svijeta i žele da učestvuju u gradnji istog. U prvim redovima su kod provođenja društveno korisnih aktivnosti.
  9. Raznolikost i Inkluzija: Za njih je raznolikost adrenalin i kao mogućnost inkluzije. Ostaju duže tamo gdje se svi osećaju dobrodošlo i poštovano. Ovo je ključno učenje za ostale generacije na radnom mjestu koje potiskuju potrebu za poštovanjem.
  10. Politike jednakih mogućnosti: Uvedite politike koje promovišu jednakost i sprečavaju diskriminaciju, neka budu iskrene i dosljedne. Svim generacijama će koristiti.
  11. Otvorena komunikacija: Održavajte otvorene kanale komunikacije (mogu biti i digitalni) gdje se informacije dijele transparentno. Korisno za sve generacije na radnom mjestu.
  12. Dosljednost: jedna od najznačajnijih potreba današnjice, dosljednost „walk the talk“ će svima koristiti.

 

Za početak pokušajmo ih čuti šta nam to govore, bez da kreiramo pretpostavke, obezbjedimo im adekvatne programe uvođenja u poslovno okruženje i pitajmo ih za sve što ne znamo iz digitalnog svijeta.

Motivacija kao univerzalno pitanje kod upravljanja uposlenicima

Motivacija je ključni faktor u ostvarivanju ciljeva i postizanju uspjeha u svim aspektima života, kako poslovnim tako i privatnim. Ona predstavlja pokretački motor za ostvarenje želja i ciljeva, i uglavnom dolazi iznutra. Potencijalno može doći i iz vanjskih izvora, ali je primarno
unutrašnja.


Unutarnja vs. vanjska motivacija

Unutarnja motivacija dolazi iznutra, iz ličnog zadovoljstva i interesa za određenu aktivnost u cilju ostvarenja ciljeva i želja. Na primjer, možemo željeti da naučimo neki novi strani jezik jer ga volimo slušati, volimo gledate filmove iz te zemlje ili joj se često vraćamo jer se tamo ugodno osjećamo, zašto ne naučiti njihov jezik ?


Kada motivacija dolazi iz nas samih uvijek je trajnija i snažnija jer potiče iz naših vrijednosti i interesa.


Vanjska motivacija, dolazi iz vanjske okoline i poticaja kao što su nagrade, priznanja ili pohvale. Primjer vanjske motivacije za učenje novog stranog jezika može biti ponukana nekom boljom poslovnom ponudom, ili studijskim putovanjem i kao takva je nešto kratkotrajnija jer ne odražava našu unutarnju vrijednost ili interes.

Možda su jedan od najboljih primjera dobrovoljni davaoci krvi, koji dugi niz godina daruju krv iz unutrašnjeg motiva da pomognu nekome koga i ne poznaju, sigurno im nisu poticaj sokić, čokoladica i slobodan dan, dugoročno gledano.


Motivaciju u poslovnom kontekstu možemo posmatrati kao i u kontekstu darivanja krvi, kada ljudi imaju priliku da zadovolje svoje vrijednosti i interese dugoročno gledano daju sve od sebe, daju krv za to što rade. Motivacija je « živo biće » i kao takva treba je hraniti kako na ličnom tako i u poslovnom kontekstu, a poslastice su joj :

  1. Jasni ciljevi: da se vidi svrha onoga što se radi i koji će uticaj imati.
  2. Vjera u sebe odnosno samopouzdanje: čvrsto vjerovanje da se nešto može realizirati, završiti, ključni sastojak kada se suočimo sa preprekama.
  3. Održavanje samodiscipline: Jedna od najvažnijih komponenti, podrazumijeva upravljanje vremenom, adekvatno planiranje i prevazilaženje prepreka.
  4. Okruženje koje nas podržava: « Možeš ti to » i « Kako ti mogu pomoći » su od velike važnosti za našu motivaciju.
  5. Pohvale i priznanja: Iako vanjska motivacija nema dugoročan karakter izuzetno je važno gorivo za održavanje motivacije.

Bez obzira da li želimo da radimo na tjelesnoj težini ili ostvarimo neki poslovni cilj, svih 5 poslastica su nam potrebne za održavanje motivacije. U tehničkom smislu postavljanje jasnih ciljeva i samodiscipline su ucrtani putevi kojim idemo, samopouzdanje varira od dana do dana ili situacije sa kojom smo se suočili kao i do priznanja okruženja u kojem se nalazimo, ukoliko okruženje nije poticajno uvijek ga možemo promijeniti.


Sanjajte snove, želite drugačiju budućnost i hranite svoju motivaciju.

Razumijevanje Generacije Z

Komunikacija sa Z generacijom, danas predstavlja popriličan izazov za većinu kompanija. Poznati su i kao “Zoomeri”, obuhvata generacije ljudi rođene između sredine 1990-ih i ranih 2010-ih, odraslih u potpuno ditalnom okruženju. Već su dobili prefix da ne vole da rade, da su nelojalni i još poneki, a zapravo je ključ u

komunikaciji sa njima.

 

Razumijevanje Z Generacije

  1. Digitalna pismenost: Z generacija je prva generacija koja je odrasla u digitalnom okruženju, sa internetom i pametnim telefonima. Njihova očekivanja su da se brzo i efikasno komunicira, naravno digitalno.
  2. Autentičnost: Cijene autentičnost i transparentnost. Autentičnost danas ima više definicija u ovom konkretnom slučaju se odnosi na iskrenost i dosljednost u komunikaciji. Više vjeruju pojedincima i brendovima koji su iskreni i dosljedni.
  3. Društvena odgovornost: Ova generacija je veoma svjesna društvenih pitanja, posjeduju spremnost da se uključe u rješavanje istih i to isto očekuju od organizacija. Važne su im teme vezane za ekologiju, jednakost i ljudska prava.

Kako efikasno komunicirati

  1. Koristite društvene mreže: Instagram, TikTok, Snapchat i YouTube su primarni kanali komunikacije za Z generaciju. Prilagodite sadržaj za svaku platformu.
  2. Video sadržaj: Kratki, vizuelno privlačni video zapisi privlače pažnju. Koristite storytelling tehnike i angažujte influensere. KISS (Keep it Short and Simple)
  3. Interaktivnost: Vole da učestvuju pa im je interaktivnost od ključene važnosti, uživaju u anketama, kvizovima i slobodi davanja komentara.
  4. Personalizacija: Personalizovani sadržaj i komunikacija su ključni, posjeduju izraženu individualnost i žele da im se tako i obraća.
  5. Brzina i dostupnost: I da ponovimo očekuju odgovore na poruke i komentare brzo bez odlaganja. U digitalnom svijetu postoji mnogo mogućnosti za brzinu.

Primjeri Dobre Prakse

  1. Nike: Koristi društvene mreže za lansiranje kampanja koje su prilagođene mladima, često angažujući poznate influensere i sportiste.
  2. Starbucks: Aktivno koristi društvene mreže za promociju novih proizvoda i angažovanje sa kupcima putem interaktivnih sadržaja.
  3. Netflix: Koristi personalizovane preporuke i interaktivne sadržaje (kao što su interaktivne serije) kako bi angažovali korisnike.

Komunikacija sa Z generacijom zahtjeva razumijevanje njihovih vrijednosti i načina na koji koriste tehnologiju, svi mi koji se prilagodimo autentičnom i interaktivnom modelu komuniciranja imamo šansu da pridobijemo njihovu pažnju i povjerenje.

MINDFULNESS KAO POMOĆ KOD KONCENTRACIJE?

Moderan svakodnevni život sa sobom nosi niz kontinuiranih smetnji i stimulacija iz vanjskog svijeta. Rezultat ovoga i mnogih drugih poteškoća je da sve teže nalazimo unutrašnji mir i fokus, misli teško kontrolišemo, a one naviru neprekidno.

 

Koncentracija je neophodna ljudska vještina koja nam omogućava pravilno razmišljanje, ojačava inteligenciju i omogućava nam da se smirimo i efikasnije postignemo svoje ciljeve. Koncentrirani um je poput laserskog snopa, sposoban da koristi sve svoje moći u jednom smjeru i postigne efekat, a koncentracija je ključna za mnoge ljudske poduhvate. Biti u stanju da slušaš drugu osobu na saosjećajan i povezan način zahtijeva sposobnost isključivanja ometanja i fokus na sadržaj.

 

Koncentracija nam omogućava da jednostavno prestanemo biti “reakciona mašina” ili “robot”, daje nam sposobnost da postanemo promišljeniji, usmjereniji prema sebi i imamo više samopouzdanja, ali i gradimo dobre i bliske veze sa ljudima oko sebe, što je preduslov za mentalno zdravlje.

 

VJEŽBICA SVJESNOG PRISUSTVA KOJOM MOŽEMO UNAPRIJEDITI KONCENTRACIJU:

 

  1. Pronađite objekt na koji ćete se koncentrisati. Ovo može biti fizički objekt, poput kamenčića,
    svijeće, nekog cvjetića ili drugog objekta u prirodi. Također možete izabrati mentalni objekt unutar
    sebe i svojih misli na koji ćete se koncentrisati.
  2. Uklonite dok traje vježba sve izvore ometanja: telefone, e-poštu, kompjutere, muziku, tv ili slično.
  3. Započnite vježbicu svjesnom namjerom da osvijestite objekt na koji će biti usmjerena vaša pažnja.
  4. Sada se počnite koncentrirati. Ako je objekt koncentracije vanjski, fokusirajte svoj pogled na
    objekt. Ukoliko ste izabrali neku „sliku“ objekta u vašoj glavi, tada mislite na tu sliku
  5. Svaki put kada vam um (ili oči) odlutaju od vašeg objekta koncentracije, nježno se vratite na
    objekat. Važno je to učiniti bez osuđivanja.
  6. Ponavljajte ovaj proces vraćanja na objekt koncentracije koliko god želite. Dok radite vježbu dišite
    prirodno u svom ritmu. Pomaže da negdje u svojoj blizini držite objekat posmatranja koji će vas
    podsjetiti da vježbicu uradite više puta na dan, u trajanju koje sami odredite.

VAŽNO JE ZNATI!

 

U početku se može činiti da koncentracija izaziva veliku anksioznost. To međutim nije do procesa koncentracije. Anksioznost koja se pojavi događa se zato što mnogi ljudi koriste vanjske podražaje da bi izbjegli osvještavanje sopstvenih osjećaja.


Tako se desi da kada uklonimo vanjske podražaje ogromna količina neobrađenih emocija koje smo ignorisali i potiskivali dođu na površinu, što može biti jako korisno jer emocije imaju ogromnu energiju, upravljaju našim ponašanjem a da toga nismo ni svjesni….žele da „budu viđene“.

Dakle, anksioznost koja se možda pojavi nije praksa koju donosi vježbanje koncentracije, već navika kojom potiskujemo emocije i odvraćamo pažnju na vanjske sadržaje.
Ovo može biti osnovni uzrok poteškoća sa koncentracijom.

 

Koncentracija je zanimljiva stvar. To je vrlo opšta sposobnost što znači da kada razvijamo koncentraciju na jednom području, to će nam pomoći da se koncentrišemo na SVIM područjima.

To je kao dizanje tegova. To nije samo aktivnost koja će nas učiniti snažnim za dizanje utega, nego jakim za sve što želimo da radimo!

Koncentracija i meditacija nisu ista stvar, iako su povezane. Meditacija (obično) zahtijeva koncentraciju, ali također zahtijeva opuštanje ili smirenost.

Festina Lente pomaže mladim profesionalcima da ostvare svoje karijerne ciljeve

Ulazak u svijet rada može biti izazovan za mlade ljude koji su tek završili školovanje i započinju svoje karijere. U Festina Lente prepoznajemo važnost pružanja podrške i resursa mladim profesionalcima kako bi se uspješno integrirali u poslovno okruženje i razvijali svoje karijere.

Naša kompanija aktivno stvara okruženje koje potiče rast i razvoj mladih te unapređuje njihove profesionalne sposobnosti. Ključni aspekti uključuju izlazak na tržište rada i stvaranje vidljivosti za poslodavce.


Kako to radimo:

  1. Pružamo stručnu pomoć pri pisanju CV-a i motivacijskog pisma.
  2. Kroz inicijalni razgovor i testiranje pomažemo kandidatima da osvijeste preferiranu profesiju i organizacijsku kulturu u kojoj mogu razviti svoj potencijal.
  3. Približavamo im zahtjeve pozicija kako bismo povećali njihovo razumijevanje.
  4. Pružamo podršku u procesu apliciranja na objavljene pozicije.
  5. Organiziramo simulacijske intervjue za vježbu.
  6. Pružamo povratne informacije po završetku simulacija s preporukama za unapređenje.
  7. Pružamo podršku kada dobiju odbijenicu.
  8. Radujemo se s njima kada dobiju posao.

U Festina Lente vjerujemo da su mladi ljudi ključni za budući uspjeh i rast kompanije. U organizacijama rade različite generacije, a mi im pomažemo da unaprijede razumijevanje.

Ponosni smo na našu ulogu u profesionalnom razvoju mladih i nastojimo pružiti sve potrebne alate i podršku kako bi ostvarili svoje karijerne ciljeve. Pratite naše objave i saznajte više o našim programima podrške mladim profesionalcima. Pridružite nam se na našim događajima i radionicama te otkrijte kako Festina Lente može pomoći u izgradnji vaše uspješne karijere.

Prednosti Fleksibilnog Radnog Vremena i Rada na Daljinu

“U današnjem dinamičnom poslovnom okruženju, fleksibilnost radnog vremena i mogućnost rada na daljinu postali su ključni faktori za zadovoljstvo zaposlenih i efikasnost rada. Fleksibilno radno vrijeme omogućava zaposlenima da balansiraju profesionalne i privatne obaveze, što direktno doprinosi njihovoj produktivnosti i lojalnosti kompaniji.


Fleksibilnost u radnom vremenu može uključivati različite modele kao što su skraćeno radno vrijeme, komprimirane radne sedmice, fleksibilni početak i kraj radnog dana ili mogućnost odabira dana za rad od kuće. Ovi modeli omogućavaju zaposlenima da prilagode svoj radni raspored ličnim potrebama i obavezama, što može rezultirati povećanjem njihove efikasnosti i smanjenjem stresa.


Rad na daljinu, s druge strane, pruža zaposlenima mogućnost da rade izvan tradicionalnog ureda, bilo iz vlastitih domova, coworking prostora ili bilo kojeg drugog mjesta s internetskom vezom. Ovaj pristup može značajno povećati zadovoljstvo zaposlenih jer im omogućava da izbjegnu dugotrajna putovanja na posao, bolje balansiraju rad i privatni život, te uštede na troškovima prevoza i obroka.


U našem najnovijem istraživanju, analizirali smo uticaj ovih trendova na poslovanje i zadovoljstvo zaposlenih. Rezultati su pokazali da kompanije koje primjenjuju fleksibilne radne modele bilježe povećanu produktivnost, smanjen broj bolovanja i veću lojalnost zaposlenih. Međutim, implementacija ovih modela zahtijeva adekvatnu tehnologiju, jasne komunikacione kanale i pravilno postavljene ciljeve i očekivanja.


Saznajte više o prednostima i izazovima koje donosi fleksibilnost radnog vremena i rad na daljinu te kako možete implementirati ove prakse u vašoj kompaniji. Pratite naše objave i pridružite nam se na nadolazećim radionicama gdje ćemo detaljno obraditi ove teme i pružiti vam praktične savjete za uspješnu implementaciju.”

Panel: Mentorstvom za radnu integraciju do razvoja punog potencijala pojedinca za održivo tržište rada

Festina Lente je kao aktivan učesnik projekta Socijalno mentorstvo za mlade u Bosni i Hercegovini učestvovala na panelu “Mentorstvom za radnu integraciju do razvoja punog potencijala pojedinca za održivo tržište rada”, u organizaciji Instituta za razvoj
mladih KULT.
Prije 4 i po mjeseca smo krenuli na ovo putovanje s još 6 socijalnih mentorica, poznatim kao Pionirke Socijalnog mentorstva, puni entuzijazma i želje da mijenjamo
socijalnu kartu i tržište rada Bosne i Hercegovine. Putovanje do sada je imalo svojih uspona i padova, ali i izvanrednih rezultata, što nam daje poticaj da nastavimo dalje.
Hvala organizacijama na izvrsnoj podršci u toku implementacije projekta: GIZ (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH), Institutu za
razvoj mladih KULT i Udruženju za istraživanje, komunikaciju i razvoj Public iz Makedonije.
Gdje smo danas i koliko je važno socijalno mentorstvo, možete detaljnije pročitati na sljedećem linku: Institut za razvoj mladih KULT

Mindfulness i tijelo

Prije nego pročitate tekst zapitajte se: „Da li sam danas obratio pažnju i osvijestio“?

  1. Svoje misli
  2. Srce
  3. Tijelo
  4. Ništa od navedenog

Bilo da smo toga svjesni ili ne, fizičko tijelo je mjesto u kojem „skladištimo“ stres. Mnoga istraživanja povezala su stres sa nastajanjem različitih bolesti u tijelu.

Kako smo svi različiti, imamo jedinstvene navike, konstituciju i sl. gdje „skladištimo“ stres zavisi od osobe do osobe.

Fokusom na disanje i angažovanjem moći koju ima naš dah, možemo početi da oslobađamo ponešto od ovoga nagomilanog i nepotrebnog tereta, napetosti i stega koje nosimo u tijelu.[1]

Većina napetosti i tereta koju naše tijelo nosi iz dana u dan posljedica su nesvjesnih obrazaca koje smo naučili. Međutim, ukoliko na doživljaje koje nosimo u tijelu obraćamo svjesnu pažnju i koristimo disanje većinu senzacija možemo ublažiti i omekšati.

Tijelo i um su jedno!

Praksu svjesnog korištenja daha možemo primjenjivati uz sve druge terapije koje su nam potrebne, a da bi podržali izliječenje tijela ili uma.

  1. Praksu ćete najbolje primjeniti tako što tijelo smjestite u ležeći položaj, tako da ste ugodno oslonjeni na leđa. Možete koristiti jastuke ili dekice, a da vaše tijelo bude udobno smješteno.
  • Zatvorite oči i nekoliko puta polako i ravnomjerno udahnite da biste se uzemljili. Zatim osvijestite da li u tijelu postoje mjesta koja su jako napeta i zategnuta? Dok svjesno udišete, samo osvijestite ova mjesta.
  • Zatim, da bi ste udahnuli u ova mjesta fokusirajte svoju pažnju na jedan određen dio tijela kojem treba oslobađanje od napetosti ili podrška. Neka vaš sljedeći udah bude dug – i dok udišete, zamislite da blistavo bijelo svjetlo ulazi u vaše tijelo kroz vaše nozdrve i kreće se prema mjestu koje privlači vašu pažnju.
  • Zadržite ovo hranjivo svjetlo na svojoj napetosti nekoliko sekundi, a dok izdišete, zamislite kako se dio te napetosti oslobađa. Možete ponavljati i disati u ovaj dio tijela sve dok se nelagoda smanji ili potpuno nestane.
  • Ako postoji još neko mjesto u tijelu na kojem osjećate zategnutost, ponovite ovu vježbu na isti način. Zamislite čisto bijelo svjetlo koje ispunjava vaša pluća dok udišete, a zatim se kreće prema području napetosti. Zamislite da nosi tu napetost dok izdišete.

REFLEKSIJA:

Razmotrite sljedeća pitanja kako biste produbili svoje uvide i osnažili prakse.

  1. Kako ste se osjećali na početku ove vježbe? Kako ste se osjećali na kraju?
  2. Ako nije uočena nikakva promjena, zašto se to desilo? Ako je uočena promjena ili pomak, zašto se desilo?
  3. Na koje druge načine biste mogli svjesno da se oslobodite napetosti u tijelu?

[1] Ukoliko nas napetost u tijelu zabrinjava, ova vježba ne može biti zamjena za medicinsku brigu i pomoć.